Strategija gnojidbe temelji se na rezultatima analize tla i listova kao i vizualnoj procjeni biljke.
U poljoprivrednoj proizvodnji potrebna je analiza tla. Kemijska analiza lišća nije potrebna, ali je vrijedna dopuna analizi tla i vizualnom pregledu biljke.
Korištenje rezultata analize lista za gnojidbu nasada sastoji se u usporedbi sadržaja komponente u uzorku s tzv. granični brojevi (tablice 10).
Vizualna procjena biljke
Ova metoda uzima u obzir snagu rasta biljke, izgled listova, intenzitet cvatnje i zametanja plodova te kvalitetu ploda. U tablici 8 prikazani su najvažniji simptomi nedostatka pojedinih komponenti u biljci.
Gnojidba i vapnjenje prije podizanja nasada
Organska gnojidba
Korištenje prirodnih (stoka) i organskih (na biljnoj bazi) gnojiva
prije sadnje grmova općenito poboljšava njihov rast i prinos. Pozitivan učinak
prirodnih i organskih gnojiva u prvim godinama rasta biljaka rezultat je kako
mineralnih tvari tako i poboljšanja fizikalno-kemijskih i bioloških svojstava
tla. Godišnja doza ne može prelaziti 170
kg N po ha (što odgovara 35-40 tona stajskog gnoja po ha).
Mineralna gnojidba
Prije sadnje grmlja možda će biti potrebno koristiti fosforna i kalijeva gnojiva. Potreba za gnojidbom P i K i njihova doza određuju se njihovim sadržajem u tlu (tablica 3.). Fosforna gnojiva mogu se koristiti i neposredno prije sadnje grmlja. Kalijeva gnojiva najbolje je koristiti neposredno prije sadnje. Gnojidba K pod predusjevom opravdana je samo u slučaju korištenja visokih doza K u obliku klorida (kalijeve soli). Fosforna i kalijeva gnojiva moraju se pomiješati s tlom do dubine od oko 20 cm.
Gnojidba dušikom (N)
Potrebe za gnojidbom ribiza u odnosu na N mogu se procijeniti na temelju sadržaja organske tvari u tlu (tablica 4.). Zadane doze N treba tretirati kao približne, provjeravajući ih snagom rasta biljaka i/ili sadržajem N u lišću.
Vapnenje
P, K i Mg gnojidba
Gnojidba navedenim komponentama temelji se na usporedbi rezultata analize tla s tzv granični brojevi za sadržaj P, K i Mg (tablica 3).
Na temelju kvalificiranja sadržaja sastojka za danu klasu plodnosti tla (niska, srednja ili visoka), odlučuje se hoće li se gnojiti sastojkom i njegovom dozom.
Procjena potreba za vapnjenjem i doza vapna ovise o reakciji i agronomskoj kategoriji tla i razdoblju primjene vapna (tablice 5-7).
Potrebe za vapnom ovise o stvarnom pH tla i njegovoj agronomskoj kategoriji (tablice 5 i 6). Vapnjenje je najbolje obaviti godinu dana prije postavljanja nasada. Prekasno izvođenje ovog tretmana sprječava povećanje pH tla na potrebnu vrijednost (pH 6,2-6,7 za ribiz). Kada je potrebno povećati i pH tla i sadržaj magnezija, treba koristiti materijale za vapnjenje koji sadrže magnezij u dozi koja odgovara potrebama za vapnjenjem.
Na lakim tlima preporuča se korištenje sredstava za vapnjenje u obliku karbonata, a na srednjim i teškim tlima - u obliku oksida (živo vapno) ili hidroksida (gašeno vapno).
Gnojidba u prve dvije godine nasada
Mineralna gnojidba
Ako je gnojidba pravilno provedena prije sadnje grmlja, mineralna gnojidba ograničena je samo na N.
Ovisno o sadržaju organske tvari u tlu, preporučene doze N za crveni ribiz - 6-12 g po m2 gnojene površine (tablica 4).
Ove doze vrijede za nasade gdje se mehanički ugar održava na cijelom plantažnom prostoru ili u pojasevima uz redove grmlja. U slučaju jake zakorovljenosti oko grmlja, doze N treba povećati za oko 50%.
U prvoj godini rasta biljke gnojidba dušikom primjenjuje se dva puta. Prva doza N, koja čini oko 30% potreba za gnojidbom, raznosi se u rano proljeće, a preostali dio (70%) - krajem lipnja.
U drugoj godini rasta biljke također je potrebno podijeliti godišnju dozu N na dva dijela. Prva doza N, koja čini 50-70% potreba za gnojidbom, primjenjuje se u rano proljeće, a preostala (30-50%) - krajem lipnja.
U prve dvije godine nakon sadnje grmlja dušična gnojiva se razbacuju duž redova biljaka u trakama širine 0,5-1,0 m u prvoj godini sadnje i 1,0-1,5 m u drugoj godini rasta biljaka.
Gnojidba i vapnjenje na formiranom nasadu
Gnojidba dušikom
Ovisno o sadržaju organske tvari u tlu (tablica 4) i razini N u lišću (tablica 10), preporučene doze N se kreću od 40 do 100 kg po ha za nasade crvenog ribiza. Ova doza se odnosi na nasade s herbicidnim/mehaničkim ugarom uz redove grmlja.
Dušična gnojiva se primjenjuju jednom ili dvaput po sezoni. Pri korištenju N do 60 kg po ha za crveni ribiz, gnojidba dušikom se primjenjuje samo u rano proljeće. Kada se koriste veće doze N, dušična gnojiva se rasipaju dvaput; polovica godišnje doze primjenjuje se u rano proljeće, a drugi dio odmah nakon cvatnje.
Dušična gnojiva se razbacuju po cijeloj površini ili u prugama duž redova grmlja.
Gnojidba uzgojne trake nasada N može se preporučiti samo kada će se sljedeće godine gnojidba ovom komponentom primijeniti na cijelom području nasada.
Gnojidba fosforom
Gnojidba se provodi kada rezultati analize tla/listova pokažu premali P (tablice 3. i 10) ili kada se pojave simptomi nedostatka ove komponente u biljci (tablica 8).
U navedenim slučajevima fosforna gnojiva se primjenjuju folijarnom primjenom ili se razbacuju po površini tla uz red grmova, a zatim se miješaju sa zemljom do dubine od oko 3 cm.
Doza P u miješanju s površinskim slojem tla iznosi 5-10 g P2O5 po m2 gnojene površine.
Gnojidba kalijem
Ako je tlo prije podizanja nasada pravilno pripremljeno, onda se kalijeva gnojiva najčešće koriste od treće godine rasta biljke. Potreba gnojidbe K i njegova doza određuju se sadržajem K u tlu i lišću (tablice 3. i 10). Doze K dane u tablicama odnose se na plantaže u kojima se uz redove grmlja drži herbicidni/mehanički ugar.
Ako se travnjak održava na cijeloj površini nasad ili postoji jaka zakorovljenost oko grmlja, treba dozu K povećati za 30-50%.
Kalijeva gnojiva se koriste u proljeće ili jesen. Za laka tla preporuča se proljetna K gnojidba, a za srednja i teška jesenska K gnojidba. Ribiz preferira kalijeva gnojiva u obliku sulfata.
Kalijeva sol (kalijev klorid) u nasadima ribiza smije se koristiti samo u jesen, ako su doze umjerene (<100 kg K2O /ha).
Kalijeva gnojiva mogu se raznijeti po cijelom plantažnom prostoru ili samo u trakama herbicidnog/mehaničkog ugara. Drugi način primjene mora biti povezan s naizmjeničnom primjenom K na cijelo područje plantaža; u jednoj godini se kalijevo gnojivo raznosi po grmovima, a u sljedećoj sezoni po cijelom plantažnom prostoru.
Gnojidba magnezijem
Primjena magnezijevih gnojiva opravdana je od 3-4 godine nakon uspostavljanja nasada, pod uvjetom da je sadržaj Mg u tlu bio primjeren u vrijeme sadnje grmlja.
Svrhovitost gnojidbe Mg utvrđuje se analizom tla (tablica 3), sadržajem Mg u lišću (tablica 10) i izgledom biljaka.
Ukoliko postoji potreba za povećanjem sadržaja Mg u tlu, doze ove komponente su 6-12 g MgO po m2 (tablica 3).
S obzirom da su magnezijska gnojiva skupa, gnojidba ovom komponentom može se ograničiti na površinu tla uz redove grmlja.
Magnezijska gnojiva treba primijeniti u rano proljeće.
Ako je potrebno i povećati reakciju tla i povećati sadržaj Mg u nasadu, tada treba koristiti magnezijsko vapno.
Doze materijala za vapnenje koji sadrže Mg, kao i razdoblje i način njihove primjene proizlaze iz potreba vapnjenja.
Gnojidba mikronutrijentima
Preporučljivost opskrbe ribiza mikronutrijentima utvrđuje se kemijskom analizom listova i/ili vizualnim pregledom listova. Ako kemijska analiza listova pokaže nedovoljan sadržaj mikronutrijenata (<30 ppm bora, <50 ppm željeza, <50 ppm mangana i <25 ppm cinka), gnojidba ovim komponentama je opravdana.
Kada se gnojiva primjenjuju na tlo, doze mikronutrijenata za nasade ribiza su sljedeće: 1-3 kg bora, 20-30 kg željeza, 10-15 kg mangana i 5-10 kg cinka po ha. U slučaju folijarne prihrane mikroelementima, doze gnojiva moraju biti u skladu s uputama za njihovu primjenu.
Fertigacija
To je metoda gnojidbe koja se sastoji u opskrbi biljaka mineralima putem sustava za navodnjavanje.
Kod ovog sustava gnojidbe koriste se samo gnojiva topiva u vodi. Doze sastojaka koji se koriste u sustavu fertigacije nekoliko su puta niže od doza preporučenih u tradicionalnoj gnojidbi.
Fertigacija se provodi od prvih dana svibnja do sredine kolovoza, s učestalošću od 5-7 dana.
Folijarna prihrana
Folijarnu gnojidbu treba tretirati kao dodatak gnojidbi tla. Ovaj tretman se provodi kada biljka ne može preuzeti i/ili "transportirati" odgovarajuću količinu sastojka do organa/tkiva u razdoblju najveće potražnje za određenim sastojkom.
Biljke se mogu hraniti i folijarno nekim sastojcima (uglavnom N) kako bi se u jesen ojačali cvjetni pupoljci.
Najbolji proizvodni rezultati postižu se kombiniranom primjenom fertigacije s tradicionalnom gnojidbom (ali u smanjenim dozama sastojaka).
Vapnenje
Ako je u vrijeme sadnje grmlja pH tla bio prikladan za ribiz (6,2-6,7), onda je potrebno nakon još 3-4 godine izvršiti vapnenje.
Ovisno o agronomskoj kategoriji tla i njegovoj trenutnoj reakciji, preporučene doze materijala za vapnjenje za nasade ribiza kreću se od 500 do 2.500 kg CaO po ha (tablica 7). Uz periodično vapnjenje nasada, biljke su podložne fluktuacijama pH tla, što može oslabiti njihov rast i prinos. Iz tog razloga, bolje je održavati pH tla na optimalnoj razini tijekom cijelog života nasada.
Kako bi se stabilizirala kiselost tla, godišnje (nakon postizanja optimalnog pH tla) potrebno je potrošiti oko 300 kg CaO po ha. Vapnjenje se izvodi u rano proljeće ili kasnu jesen. U proljetnom vapnjenju gnojiva se rasipaju kada se površinski sloj tla odmrzne, a grmlje još nije formiralo listove. Jesensko vapnjenje najbolje je obaviti od kraja listopada do prve polovice studenog.