problemi i poteškoće

• Antraknoza ribiza

Simptomi: Uoče se ljeti kao brojne nepravilne pjege promjera 2-3 mm. Pjege se brzo spoje, a jače zaražen list požuti, uvije se prema gore i otpadne. Zaraza se pojavi još na peteljkama lista, zelenim vršnim dijelovima mladica, plodovima i petljekama plodova. Pri jačoj zarazi grmovi su već tijekom ljeta bez lišća, što izravno utječe na količinu i kvalitetu uroda. Ovako oslabljeni grmovi se često lakko smrznu zbog kasne retrovegetacije. 

Biologija: Gljivica Drepanopeziza ribis (Gloeosporidiella ribis),  uzročnik bolesti, prezimi u zaraženome otpalom lišću. Zimi i u rano u proljeće na njima se oblikuju apoteciji s askosporama. U proljeće zrele askospore tlakom bivaju izbačene iz apotecija vršeći primarnu infekciju mladog lišća. Sekundarno širenje odvija se pomoću ljetnih spora, konidija. Jačina zaraze mijenja se iz godine u godinu, ovisno o jačini napada u prethodnoj godini i uvjetima za proljetne infekcije

Suzbijanje: Skupljanje i uništavanje otpalog lišća uvelike smanjuje potencijal uzročnika za prezimljenje i infekciju u proljeće. Tijekom vegetacije potrebno je redovito tretiranje organskim fungicidima. Prvo tretirenje provodi se odmah nakon cvatnje, a drugo s razmakon od 10-15 dana. U kišnim godinama i na osjetljivim sortama, nakon berbe mogu se primjeniti fungicidi. Prilikom primjene pripravaka poštivajte propisane karencije.

• Hrđa ribiza

Biologija: Uzročnik Cronartium ribicola, gljiva koja napada i divlje i kultivirane vrste ogrozda i ribizla. U proljeće se spore formiraju u narančastim pustulama (aecia) na ranama drveća. Vjetar prenosi eciospore na ribize i ogrozd. Listovi povećavaju osjetljivost kako se šire, najosjetljiviji kada se potpuno rašire, a zatim opadaju kako stare. Uredinia se formira na donjoj strani lista i proizvodi urediniospore. Urediniospore mogu samo ponovno zaraziti više biljaka i to nastaviti činiti tijekom ostatka vegetacijske sezone. Kiša i duga vlažna razdoblja potiču infekciju i veći razvoj bolesti na Ribesu. Telije se formiraju u kasno ljeto gdje se nalaze uredinije. Teliospore se ne raspršuju već klijaju i formiraju drugi tip spora koji se naziva bazidiospore. Ove spore se prenose na bijeli bor, uzrokujući nove infekcije. Piknije se pojavljuju na kori sljedećeg proljeća. Aecia izbija iz istog područja gdje je piknija nastala prethodne godine. Eciospore se proizvode višegodina dok grana ne odumre.

Simptomi: Na donjoj površini zahvaćenih listova ribiza razvijaju se male čašaste pjege (uredinije). Pjege su blago uzdignute i žuto-narančaste. Kasnije u sezoni rasta, smećkaste strukture nalik na dlačice (telije) razvijaju se u istim ili novim lezijama. Defolijacija zaraženih domaćina je uobičajena kako se broj lezija povećava.

Suzbijanje: Uklonite bijele borove unutar 1000 stopa od sadnje. Smanjite gnojivo na ono što je potrebno za uzgoj usjeva jer prekomjerna količina dušika potiče razvoj bolesti. Uzgajati otporne vrste ili sorte. Po potrebi tretiranje registriranim pripravcima. Prilikom tretiranja postići što bolju "pokrovnost" nasada Primijeniti u proljeće kada se na boru stvaraju spore.

Plijesan

• Botrytis cinerea Pers. - odumiranje izboja

Uzročnik bolesti redovito pričinjava štete u gusto formiranim nasadima ili pojedinim gustim grmovima, te u slabo njegovanim nasadima koji se ne prorjeđuju, a koji obilno rode bez pružene osnovne gnojidbe.

Simptomi: Tijekom proljeća neki izboji uopće ne tjeraju ili tjeraju slabe i deformirane izboje. Moguće je žućenje i venuće lišća na nekim ili na većini izboja tijekom vegetacije. Poluzrele bobe se osuše i otpadnu. Na bazi zaraženih izboja na kori se jave kružne nekroze koje uzrokuju ljuštenje kore. Ispod oljuštene kore drvo je smeđe i trulo. 

Suzbijanje: Uklonite  

• Pepelnica

Biologija: Gljivica, uzročnik bolesti prezimi u pupovima u formi micelija i (rjeđe) peritecija. Peritecij je spljošten i crn, veličine 0,1 mm. Izboji potjerali iz tih pupova odmah pokazuju simptome zaraze pepeljastom prevlakom. Prevlaka je sastavljena od obilja konidija koje pri toplom i sparnom vremenu šire infekciju. Zaraženi organi formiraju veliki broj peritecija koji služe za prezimljenje. Jača zaraza može značajno oslabiti grm, a bujni, obilno gnojeni nasadi su skloniji infekcijama

Microsphaera grossulariae Lev. / Sphaerotheca mors uvae Schw. - američka pepelnica 

Europska pepelnica manje je štetna i razvija se uglavnom tek nakon berbe bobica. Zaraženo lišće presvuče sivobjelkasta prevlaka..

Simptomi: Zelene vrhove izboja prekrije pepeljasta prevlaka. Češće i jače zaraženi su izboji u unutrašnjosti grma. Zaraženo lišće sporije raste, a obilje spora koje se razvije na pepeljastoj prevlaci proširi se na bobice. Pepeljasta prevlaka na bobicama s vremenom postane smeđa te naruži plod i umanji mu tržišni plasman.

Suzbijanje: Kvalitetnom rezidbom prorjeđuje se grm i stvaraju manje povoljni uvjeti za jači razvoj pepelnice. Također se rezidbom ukloni dio izboja zaraženih pupova, a zaraženi pupovi jasno se razlikuju od zdravih. Tretiranje fungicidima potrebno je u slučaju jače zaraze nasada, a preporučeni su svi pripravci registrirani za suzbijanje pepelnice.

• Septoria ribis-pjegavost crvenog ribiza

Biologija: Gljivica, uzročnik bolesti, prezimi u otpalom lišću na kojem se tijekom zime oblikuju periteciji. Iz zrelih askusa u proljeće se pod tlakom oslobađaju askospore vršeći primarnu infekciju mladog lišća. Sekundarne infekcije vrše konidije (konidiospore) razvijene u piknidama.

Simptomi: Na lišću se oblikuju smeđe, a kasnije sive, oštro ograničene pjege. Zbog širenja zaraze i spajanja pjega lišće požuti i otpadne. Pjege se mogu pojaviti i na još zelenim plodovima

Suzbijanje: Skupljanje otpalog lišća tijekom zime i kod ove bolesti u uvelike smanjuje potencijal uzročnika za prezimljenje i infekciju u proljeće. Tijekom vegetacije potrebno je redovito tretiranje organskim fungicidima. Prvo tretirenje provodi se odmah nakon cvatnje, a drugo s razmakon od 10-15 dana. Prilikom primjene pripravaka poštivajte propisane karence.

Opis simptoma

• opis simtoma